PRVIH STODESET GODINA STRUKOVNOG UDRUŽIVANJA STOMATOLOGA U HRVATSKOJ, 1903. – 2013. GODINE

Strukovna stomatološka udruga u Hrvatskoj nastala je 1903. Godine nakon prethodnih dogovora, da se osnuje Zadruga hrvatskih liječnika za zube i usta sa sjedištem u Zagrebu, koja bi imala zadatak:

a) da javnim predavanjima i publikacijama upozna obćinstvo sa hygienom usta kano prevažnom granom obće hygiene i da shodnim načinom uznastoji, da se i u hrvatskim zemljama od mjerodavnih faktora ta važnost prizna,

b) da proizvadja i u promet stavlja znanstveno izpitane kozmetičke preparate za njegovanje zubi i za hygienu usta;

c) da siromašnim slojevima pučanstva, u prvom redu siromašnoj školskoj mladeži pruža bezplatno liečenje zubi, u koju svrhu glavna skupština opredieljuje jedan dio čistoga dobitka.

Članom zadruge može postati samo zakonito priznati doktor sveukupnog liečništva, koji u području kraljevina Hrvatske-Slavonije-Dalmacije, u Istri, Bosni i Hercegovini vrši praksu zubara. Svaki zadrugar imade uplatiti poslovni dio od 500 K. Prema pravilima zadruge možemo se nadati, da će od nje biti koristi javnom zdravstvu naše domovine, a s druge strane mislimo, da javna predavanja i popularne publikacije ne će toliko zaokupiti sile naših zubara, a da ne bi mogli raditi i u sboru, gdje su se njihova predavanja uviek zanimanjem pratila. Isto tako očekujemo, da ih ne će od sbora otudjiti, što se objave zadruge imadu oglašavati u službenom listu kr. hrv. vlade, a ne u organu sbora liečnika.“  

„Sastali su se niže podpisani liečnici za zube i usta:

  1. Dr. Žiga Altstädter u Zagrebu
  2. Dr. Žiga Friedrich u Zagrebu
  3. Dr. Žiga Hercog u Zagrebu
  4. Dr. Adolf Müller u Zagrebu
  5. Dr. Ante Pavelić u Zagrebu
  6. Dr. Eugen Rado u Zagrebu
  7. Dr. Artur Reichel u Zagrebu
  8. Dr. Edo Spitzer u Varaždinu
  9. Dr. Ivan Izidor vinski u Karlovcu
  10. Dr. Martin Wolff u Zagrebu

u konstituirajuću skupštinu, ter pošto su prisutni izabrali dr. Adolfa Müllera za predsjedatelja, a dr. Žigu Herzoga za bilježnika predlože potonji pravila zadruge, koja su nakon razprave primljena u redakciji konačno ustanovljenoj u izpravi pod A. Koju su su svi prisutni u ime prihvata podpisali.“

„Ravnateljstvo konstituiralo se izabravši za predsjednika dra. Rada, a zamjenikom dra. Pavelića, dočim dr. Hercog preuzimlje vodjenje zapisnika ravnateljstva.

Taj svečani čin odigrao se u „hygienskom zavodu kr. Sveučilišta u Zagrebu“ (danas je to zgrada Rektorata Sveučilišta u Zagrebu, Trg maršala Tita br. 14) u nedjelju 20. Prosinca 1903. Godine s početkom u 11,00 sati prije podne.

Znanstvena sjednica sjednica održana je u istom prostoru.

Prisutni dri. O. Alexander, Ž. Hercog, M. Joanović, B. Malec, A. Müller, A. Pavelić, E. Rado, Reichl, E. Spitzer (Varaždin) i M. Wolff.
Dr. Vinski iz Karlovca pozdravio je kolege brzojavom, te izpričao svoju odsutnost.

Predsjednik dr. A. Müller otvorio je sjednicu u 5 sati po podne sliedećim riečima:

Štovana gospodo kolege!

Nakon dugotrajnih priprava sastali smo se danas, da se pobliže dogovorimo o načinu, kojim bi mogli uspješno širiti hygienu usta, te s vremenom sve slojeve pučanstva o važnosti iste uvjeriti.

Nije dovoljno ako mi liečnici medju sobom kod svake prilike iztičemo kako je ovo širenje hygiene potrebito, nego valja da korak dalje učinimo. Do sada su pojedini od nas oko toga nastojali, to jest oni, kojima se je za to prilika pružila, te se je predavalo ili pisalo o tom, nu to je sve premalen uspjeh imalo. Zaključci liečničkih kongresa glede njege usta kod školske mladeži, ostali su žalibože kod nas bez uspjeha, a ako je tko i priznao važnost toga, dalje ipak došli nismo. Napokon smo zaključili, da mi liečnici moramo stupiti u zajednicu, koja će neumorno raditi dok ne dodje do željena cilja i eto nas prvi put zajedno.

Posao što ga imamo pred sobom tako je velik i zamašan, da će nam danas samo moguće biti ovomu poduzeću temelj položiti, a nastojanjem svakoga pojedinoga i svih nas zajedno dogradit ćemo započetu zgradu.

Sjećam se, da sam više puta poveo razgovor u liečničkim i neliečničkim krugovima o tomu, kako bi se mogla hygiena usta osobito u školama širiti, te smo uviek završili razgovor time, da ne ima kod nas za to novaca. Nu sada treba da nastavimo ne samo razgovor nego i posao. Za početak uložit će svaki od nas koliko može, a da kasnije uspijemo našli smo za to shodan put, a taj put jest, da pružimo obćinstvu valjane preparate za njegu usta, preparate znanstveno obrazložene, glede kojih smo svi složni, da odgovaraju svrsi. Tim ćemo ujedno riešiti drugi dio naše zadaće, jer ćemo zapriečiti nerazumno čišćenje zubi kojekakovim sredstvima, koja se na štetu ustnih organa u velikoj množini rabe.

Od dohodka, koji će izaći od našega rada dobit ćemo novčana sredstva za širenje hygiene usta, za bezplatnu pomoć onima, koji ju do sada od nikuda ne dobiše, te moradoše stradati.

Kako nam je potrebito savjeta i dogovora, da riešimo svoju zadaću, poslušajmo predavanja, koja se bave pitanjima o hygieni usta, te započmimo djelovanje naše zajednice sa željom, da nam bude uspješno i blagotvorno.

Pošto smo s dolazkom članova stanujućih izvan Zagreba računali, ne mogosmo držati ova predavanja kod redovite sjednice sbora liečnika kraljevina Hrvatske i Slavonije, te odredismo ovaj sastanak u nedjelju, a pošto ne želimo, da se o sbora liečnika kraljevina Hrvatske i Slavonije odružujemo, nego smo dapače dužni da kao članovi istoga u sboru i sa sborom radimo, pozvali smo u Zagrebu stanujuće članove istoga, te s veseljem vidimo, da su isti po mogućnosti odazvali našemu pozivu. Ja vas, gospodo, sve zajedno pozdravljam i molim da se započnu predavanja.“

Dr. Ž. Hercog: Kozmetika za usta, str. 27., 28., 29., 30., 31., 32.
Dr. E. Rado: Ćetke za zube, str. 32., 33.
Dr. A. Müller: Treba li za njegu usta upotrebljavati preparate, koji sadržaju sapuna?, str. 33., 34., 35.
Dr. E. Spitzer: Važnost čišćenja zubi, str. 79., 80., 81.      

Sva održana predavanja temeljila su se na saznanjima iz literature, na vlastitim iskustvima, na poduzetim istraživanjima, te na suradnji s kemičarima, fizičarima, farmaceutima i tvorničarima.

Kritički stavovi autora ovih predavanja onovremeni su i odraz su bitnoga praćenja razvoja stomatologije kao ravnopravne medicinske grane.

Zadruga je djelovala sljedećih dvanaestak godina do likvidacije 27. Ožujka 1916. Godine. Zadruga je ostvarila ideju o proizvodnji prokušanih i znanstveno pripravljenih preparata za njegu usne šupljine pod nazivom „Sanator“. Ljekarnik Hinko Brodjovina u Zagrebu, Trg Nikole Šubića Zrinskoga 20, proizvodio je te preparate za potrebe Zadruge sve do njezine likvidacije.

Najveći dio dohotka od prodaje tih preparata „posvećuje se bezplatnom zubarskom liečenju siromašnih učenika“.

Zadruga je bila i jedan od organizatora „Prve hrvatske higijenske izložbe održane u Zagrebu godine 1906.

Vodič kroz tu značajnu izložbu izdala je Zadruga pod naslovom „O važnosti zubala i njegovoj njezi“, popularna higijenska crtica Tiskara Mile Maravića, Zagreb, 1906. Godine.

Komentator izložbe Sokolska izložba za tjelesni odgoj i školsku higijenu, dr. Žiga Hercog, iscrpno je opisao taj događaj u Liječničkom vijestniku 1906., br. 12. Str. 426 – 428. Između ostaloga navodi...“popunjena je bila ova izložba mnogobrojnim upravo idealno lijepim anatomskim preparatima gornje i dolnje čeljusti iz poznate sbirke bečkog sveučilištnog zubarskog zavoda, koje nam je priposlao profesor Scheff. Odanle su bili i krasni uzorci raznih srebrnih i zlatnih plomba. Bečka poliklinika posudila nam je za našu izložbu glasovitu sbirku profesora Carabellia. To su razne sprave za reguliranje, proteze, modeli čeljusti, sve rezano iz slonove kosti. To je upravo remek-djelo i unikum svoje vrste.“ „A napokon ću spomenuti i to, da su izložena dva slučaja s umjetnim korenom iz emaila na podlozi iz platine, koji su čvrsto urasli u umjetno napravljenu alveolu. To je najmladji uspjeh naše struke, a uspiju li pokusi i dalje, mogli bismo doživjeti čitav prevrat u našoj struci“.

Kako li je bilo hrabro predvidjeti takovu mogućnost u stomatologiji 1906. Godine.

„Treba pomisliti, da je to bila u obće druga zubarska izložba. Prva je bila ove godine u Beču, i skoro iza toga naša kao druga.“!
Uloga Zadruge hrvatskih stomatologa u našoj sredini onoga vremena bila je golema. Bitna je činjenica da u to vrijeme nije postojalo pokriće troškova stomatološkog liječenja pučanstva. Ideja da se proizvode kozmetički preparati priređeni na znanstvenoj osnovi u našoj sredini bila je korisna i humana. Većina ostvarenoga dohotka od prodaje kozmetičkih preparata „Sanator“, usmjeravala se na pokriće troškova liječenja školske mladeži, na način da je novac upućivan na ravnatelje škola koji su koordinirali slanje siromašne školske mladeži na stomatološku skrb.    

Pripadnost starijoj liječničkoj udruzi tj. Sboru liječnika kraljevina Hrvatske i Slavonije, bila je ostvarena i nakon završetka Prvog svjetskog rata, pa sve do naših dana.

U Rijeci se godine 1909. Osnivan Stomatološko društvo za Primorje.

Nakon Prvoga svjetskog rata u Zagrebu se godine 1919. Osniva Sekcija zubnih liječnika, koja poslije mijenja naziv u Stomatološko društvo Savske banovine i godine 1939. U Hrvatsko stomatološko društvo.

Nakon Drugoga svjetskog rata obnavlja se rad Stomatološke sekcije Zbora liječnika Hrvatske 1947. Godine u suradnji sa Stomatološkom klinikom Medicinskog fakulteta u Zagrebu.

Porastom broja liječnika stomatologa počinju se osnivati ogranci Stomatološke sekcije u sklopu Zbora liječnika Hrvatske (npr. Rijeka, Split, Osijek, Čakovec, Karlovac, Gospić, Sisak, itd.).

Hrvatsko stomatološko društvo  HLZ, ishodišna je udruga svih kasnijih specijalističkih društava.

Uvođenjem pet specijalizacija u stomatologiji od 1970. Godine narasla je potreba za utemeljenjem specijalističkih sekcija, danas društava.

Ortodonti su prvi osnovali specijalističku sekciju 1966. Godine. Danas je to Hrvatsko ortodontsko društvo (od 1997. Godine kao samostalna udruga). Hrvatsko društvo ortodonata ponovno je osnovano u Hrvatskom liječničkom zboru 28. Travnja 2010. Godine.
Stomatološki protetičari utemeljili su svoju sekciju 1972. Godine (danas se zove Hrvatsko društvo za stomatološku protetiku HLZ, ).
Oralni kirurzi 1975. Godine organiziraju strukovnu udrugu koja danas djeluje pod nazivom Hrvatsko društvo za oralnu kirurgiju HLZ.
Specijalisti dječje i preventivne stomatologije, pedodonti, strukovno su se organizirali pod imenom Društvo za dječju i preventivnu stomatologiju HLZ od 1974. Godine, danas djeluju pod nazivom Hrvatsko društvo za dječju i preventivnu stomatologiju.

Hrvatsko endodontsko društvo HLZ utemeljeno je 1993. Godine, danas djeluje kao samostalna udruga.

Hrvatsko društvo za oralnu medicinu i patologiju HLZ osnovano je 1997. Godine.

Hrvatsko parodontološko društvo HLZ osnovano je 1999. Godine.

Hrvatsko društvo za estetsku stomatologiju HLZ osnovano je 2000. Godine i kasnije ugašeno.

Hrvatsko društvo za dentalnu implantologiju osnovano je 20. Ožujka 2004. Godine.

Izvan okrilja Hrvatskog liječnikog zbora samostalno djeluje Hrvatsko društvo za dentalnu traumatologiju od 1992. Godine.

Akademija medicinskih znanosti Hrvatske od svojega osnutka 1961. godine brine o dentalnoj medicini kroz svoj Kolegij stomatoloških znanosti.    

Krovna udruga dentalne medicine u Republici Hrvatskoj je Hrvatska komora dentalne medicine utemeljena 26. Lipnja 1995. Godine kao Hrvatska stomatološka komora.

Komora je samostalna i neovisna staleška i stručna poslovna organizacija doktora dentalne medicine, dentalnih tehničara, dentalnih asistenata na području Republike Hrvatske sa svojstvom pravne osobe i javnim ovlastima.

Komora je osnovana s ciljem da štiti prava i interese svojih članova te da brine o ugledu i unapređenju njihove struke.
Komora zastupa i predstavlja svoje članove pred državnim tijelima i drugim tijelima u zemlji i inozemstvu.  

ZAKLJUČCI

Strukovno udruživanje doktora dentalne medicine u Hrvatskoj može se pratiti u kontinuitetu dulje od stodeset godina.
Pravci djelovanja udružene struke bili su u prvom redu preventivni, kroz kontinuirani stomatološki odgoj pučanstva o zaštiti i higijeni usta, i samih stomatologa u općim i specijaliziranim područjima svakodnevnoga rada, u kasnijim programima trajnoga odgoja.
Znanstveno-istraživački rad utkan je u same temelje organiziranosti dentalne medicine u Hrvatskoj od 1903. Godine.
Svijest o potrebi prikladne znanstveno-istraživačke opreme i organiziranoga istraživačkoga instituta bila je i ideja vodilja „Zadruge hrvatskih stomatologa“, koja, nažalost, nije ostvarena do danas.

Profiliranje stomatologije & dentalne medicine, u pojedine samostalne grane dovelo je do osnutka specijalističkih društava, što neminovno uvjetuje i strukturne promjene u Hrvatskom stomatološkom društvu, kao jednom od najstarijih strukovnih društava unutar Hrvatskog liječničkog zbora.   

Hrvatska komora dentalne medicine, kao krovna udruga, vodi brigu o ukupnoj organiziranosti dentalne medicine u RH i po prvi put uopće objedinjuje dentalni tim, doktore dentalne medicine, dentalne tehničare i dentalne asistente.

Harmoničan i usuglašen razvoj profila struke dentalne medicine u Hrvatskoj mora nadići modne trendove i interese pojedinca, kako bi opće dobro, i korisnika dentalno medicinske skrbi i struke, bilo uspješno ostvareno.

LITERATURA

  1. Zapisnik osnutka zadruge hrvatskih stomatologa, 20. Prosinca 1903. Godine, Državni arhiv Zagreb, (1904)
  2. Zapisnik glavne skupštine Zadruge hrvatskih stomatologa u likvidaciji održane 27. Ožujka 1916. Godine. Državni arhiv u Zagrebu (1916)
  3. Anonimno, Liječn. Vjes. Sastanak hrvatskih stomatologa u Zagrebu dne 20. Prosinca 1903. (1904), 26. 1; 26-27
  4. Hercog Ž. Kozmetika za usta, Liječn. Vjes. (1904), 26; 1, 27-32
  5. Rado E. Ćetke za zube, Liječn. Vjes (1904), 26; 1, 32-33 
  6. Müller A. Treba li za njegu usta upotrebljavati preparate, koji sadržaju sapuna?, Liječn. Vjes. (1904), 26, 1, 33-35
  7. Anonimno, Liječn Vjes. (1904) 26, 1, 45
  8.  Spitzer E. Važnost čišćenja zubi, Liječn. Vjes. (1904), 26; 2, 79-81
  9. Hercog Ž. Sokolska izložba za tjelesni odgoj i školsku higijenu. Izložba zadruge hrvatskih liječnika zubara, Liječn. Vjes.(1906), 28; 12, 426-428
  10. Kaić Z. 65 godina Zadruge hrvatskih stomatologa, Acta Stomatol Croat, (1968) 3:3, 164-8
  11. Kaić Z. 95 godina od osnutka „Zadruge hrvatskih stomatologa“, pismo prof. Dr. sc. Vjekoslavu Jerolimovu, dekanu Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 20. Prosinca 1998. Godine
  12. Kaić Z., Stota obljetnica osnutka „Zadruge hrvatskih stomatologa“, pismo prof. Dr. sc. Vladi Careku, dekanu Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 7. Srpnja 2003. godine
  13. Kaić Z., Ćatović M. Stomatološko zdravstveno prosvjećivanje u kontinentalnom dijelu Hrvatske od druge polovice 18. Stoljeća do 1914. Godine. Medicinar (1974)   25; 6, 487-99
  14. Kaić Z. Razvoj stomatologije u Hrvatskoj. Acta Stomatol Croat (2002) 36, 1; 5-18
  15. Naš glavni socijalno higijenski stomatološki rad. Glasnik, Mjesečnik Saveza stomatoloških društava Jugoslavije (1933) 2, 9; 8-13
  16. Čupar I. Deset godina Stomatološke klinike u Zagrebu. Folia stomatologica (1949) 10; 34: 1-16
  17. Staleške vijesti, Zapisnik glavne skupštine Društva Stomatologa Savske Banovine održane 25. II. 1934. U prostorijama Liječničke komore u Zagrebu, Stomatološki glasnik (1934) 3; 3:93-5
  18. Staleške vijesti, Zapisnik redovite godišnje skupštine Saveza Stomatoloških društava Kraljevine Jugoslavije, održane dne 25. X. 1936. U prostorijama Liječničke komore u Zagrebu, Stomatološki glasnik, (1936) 5; 12:385-97
  19. Društvene vijesti, Zapisnik redovite godišnje skupštine Saveza stomatoloških društava Kraljevine održane 31. Januara 1937. U prostorijama Liječničke komore, Šubićeva ul 9, Folia stomatologica, (1937) 6; 1:55-7
  20. Društvene vijesti, Zapisnik glavne redovite godišnje skupštine Saveza stomatoloških društava Kraljevine Jugoslavije održane u Ljubljani 8. Oktobra 1939. Folia stomatologica (1939) 4; 4:183-7
  21. Njemirovskij Z. Iz povijesti Stomatološke sekcije Zbora liječnika Hrvatske, Acta Stomatol Croat (1971) 6; 2:107-11
  22. Hraste J. Staleško udruženje stomatologa u Rijeci i početkom XX. Stoljeća. Acta Stomatol Croat (1971) 6; 2:107-11
  23. Belicza B., Orlić D. „Hrvatski liječnički zbor. Predsjednici od 1874. Do 2004“, Hrvatski liječnički zbor (2004), Zagreb
  24. Kaić, Z. Počeci strukovnoga udruživanja stomatologa u Hrvatskoj, Hrv. stomatol. Vjes. (2005), 12; 3, 45-48
  25. Kaić, Z. Počeci strukovnoga udruživanja stomatologa u Hrvatskoj, u Barac Furtinger V., Blažić Potočki Z. Ur. Hrvatska stomatološka komora 1995. – 2005., Hrvatska stomatološka komora, Zagreb, 2005, 19-27 
  26. Kaić Z., Stomatološko školstvo u Hrvatskoj, PowerPoint, „Uvod u stomatologiju“, 338. Akademska godina, 2006./2007., I. Sem, Stomatološki fakulteta Sveučilišta u Zagrebu,
  27. Statut Hrvatske stomatološke komore, pročišćeni tekst, NN 13/10. Čl. 2., (2010) 
  28. Kaić, Z. Otkriće panoa „Osnutak Zadruge hrvatskih stomatologa“, Rektorat Sveučilišta u Zagrebu, Trg maršala Tita 14, ponedjeljak, 8. Veljače 2010. Godine u 17,30 sati
  29. Kaić Z., Jurić H., Prva stomatološka znanstvena sjednica u Hrvatskoj, Zagreb, 20. Prosinca 1903. Godine, Dan sv. Apolonije, Klovićevi dvori, 9. Veljače 2010. Godine u 19,30 sati, PowerPoint prikaz 
  30. Jerolimov V. Povezanost Hrvatskoga stomatološkog društva HLZ-a i Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu tijekom povijesti, Acta Stomatol Croat. (2012); 46 (3): 184-194
  31. Knežević G. Uz pedesetu obljetnicu samostalosti Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu: Acta stomatologica Croatica 46 godina u službi nastave, struke i znanosti, pismo uredniku, Acta Stomatol Croat. (2012); 46(3):172-175
  32. Škrinjarić I. Klinička stomatološka djelatnost i studij stomatologije u Hrvatskoj, Acta Stomatol Croat. (2012); 46(3) :195-201